Decenijama turisti avanturu traze u posjeti oblakoderima gdje rast adrenalina mogu dozivjeti na posebnm platformama za razgledanje. Ovo je, medjutim, samo jedan od razloga, zbog cega se vodi zestoka borba oko titule "najvise zgrade na svijetu". Trenutno titulu nosi Taipei 101 na Taiwanu, ali jos samo kratko jer ce za dvije godine titulu pruzeti Burj Dubai Tower u Dubaiu, a koji ce biti visok nevjerovatnih 705 metara.

Jako dugi niz godina su ovu "bitku" vodile Sjedinjene Americke Drzave. Empire State Building i bivsi World Trade center su bile gradjevine na koje je cijeli svijet gledao sa divljenjem. Ali jos prije 20-30 godina fokus se poceo premjestati prema Aziji i arapskom svijetu gdje su se velike gradjevine pocele smatrati simbolima moci i napretka. Biti najvisi - najvisi hotel, najvisa zgrada, najvisi kasino, najvisi.... je bitka u koju se ulazi agresivno. Ne, nije u pitanju samo prestiz vec i borba za turiste, paznju javnosti, radna mjesta i ogroman priliv novca. The Empire State Building (102 sprata, 381 m) sagradjena je daleke 1931. godine i imala je titulu najvise zgrade na svijetu citavih 41. godinu. Za mnoge je ova zgrada simbol oblakodera kao fenomena a u podsvijest ljudi je usla klasicnom scenom iz filma King Kong. Iako je vec 1972. i 1973. godine izgubila titulu najvise zgrade na svijetu i dan danas biljezi posjetu velikog broja turista. A tih ´72. i ´73. titulu najviseg je preuzeo World Trade Centar koji je sa svoja dva tornja visokih 415 i 417 metara (110 spratova) bio potencijalni simbol New York-a.

Turning Torso u Malmeu - Svedska svojom visinom prema ostalima nije nista specijalno, ali izgledom sigurno jeste

Samo godinu dana kasnije (1974.) titulu preuzima Chicagos Sears Tower koji je sa svojih 442 metra titulu uspio odbraniti sve do 1996. godine kada dominaciju preuzima Azija. Naime te godine je zavrsen Petronas Towers ciji tornjevi, blizanci, sa svoja 452 metra Kuala Lumpur, Maleziju i ostatak planete "gledaju odozgo".

Nekada su se rekordi cuvali decenijama, a razvoj Azije i arapskog svijeta skratio je to vrijeme na samo nekoliko godina. Vec 2004. godine na Taiwanu je titulu preuzeo Taipei 101 koji je sa svojim 101 spratom (kao sto mu i ime kaze) i 509 metara bio svijetski broj jedan.

Ali ni ovaj rekord nece ostati dugo. Vec 2008. godine ce u Dubaiu biti zavrsen Burj Dubai Tower koji ce sa svojih 160 spratova i 705 metara iznad nivoa mora biti toranj za koji ce trebati hrabrost da se pogleda i odozdo. Freedom Tower u New Yorku, a koji ce stajati na mjestu World Trade Centra, treba da bude gotov 2010. godine. Ovdje ce se graditi shoping centri, muzeji, metro, hotel a kruna svega toga ce biti oblakoder visine 541 metar tj. 1776 stopa. 1776 stopa simbolizuje i godinu kada su Sjedinjene Americke drzave proglasile nezavisnost.

Da li postoji granica koliko visoko se moze graditi ? E ovdje ni eksperti nemaju isto misljenje. Dok jedni tvrde da je gornja granica 1600 metara, drugi to opovrgavaju i kazu da je samo nebo granica i vjeruju da ce se u dogledno vrijeme praviti zgrade u kojima ce zivjeti izmedju pola miliona i milion stanovnika. Treci imaju svoju teoriju koji kazu da najveci problem nije tehnologija vec novac, jer gradnja takvih grdosija kosta nenormalne sume novca za placanje transporta ljudstva, kranova, cementa i ostalog gradjeviskog materijala. Ima jos jedna, cetvrta kategorija strucnjaka, a koji se ne slazu ni sa jednom od prethodnih. Po ovima prije razmisljanja gradnje vecih zgrada treba uloziti sredstva na razvoj novih laganijih ali cvrstijih materijala kao i razvojem nove vrste liftova koji buduce stanare mogu brze i sigurnije peti na te visine. Na kraju krajeva tu je i pitanje sigurnosti. Da li ljudi, nakon katastrofe World Trade Centra, zele zivjeti na tim visinama?!

U svakom slucaju ove gradjevine privlace ogroman broj turista. CN Tower u Torontu (Kanada) svake godine posjeti 2 miliona ljudi i u stvari je magnet za kanadski turizam. Ova zgrada ima otvorenu platformu na visini od 342 metra, jednu zatvorenu platformu na visini od 346 metara, restoran na 361 metar odakle pogled mozete baciti u svim pravcima svijeta, te Sky Pod observatorij na citavih 447 metara.

Za turizam nista manju ulogu nece imati ni Taipei 101 koji osim dvije platforme (na 89. i 91. spratu) moze ponuditi i najbrzi prevoz liftom do istih. Liftovi na putu prema platformama imaju brzinu od citavih 60 km/h dok su pri povratku nesto sporiji pa se krecu brzinom od 36 km/h.

Za nas obicne smrtnike, do eventualne posjete jednom od navedenih oblakodera, postoje dva sitna problema. Prvi je novac, jer niti za jedan od nebodera se nemoze reci da je blizu, a drugi, mozda jos veci je.....treba stisnut pa se gore popet´.